ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA REPUBLIKE SRPSKE
Sadržaj:
- PORESKI OBVEZNIK
- LIČNA PRIMANjA
- Poreska oslobađanja
- PRIHODI OD POLjOPRIVEDE I ŠUMARSTVA
- Poreska oslobođenja
- Olakšica za slučaj štete usljed više sile
- PRIHODI OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
- PRIHODI OD AUTORSKIH PRAVA, PATENATA I TEHNIČKIH UNAPREĐENjA
- Poresko oslobađanje
- PRIHODI OD KAPITALA
- Poresko oslobađanje
- KAPITALNI DOBICI I GUBICI
- Poreska oslobađanja
- GODIŠNjI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA
- UTVRĐIVANjE I NAPLATA POREZA NA DOHODAK GRAĐANA
- KAZNENE ODREDBE
- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Porez na dohodak građana plaćaju, u skladu sa odredbama ovog Zakona, fizička lica koja ostvaruju dohodak.
Oporezivanje dohotka građana uređuje se isključivo ovim Zakonom.
Član 2.
Porez na dohodak građana plaća se na neto prihode iz svih izvora, izuzev prihoda koji su posebno izuzeti ovim Zakonom.
Neto prihod predstavlja razliku između ukupnog prihoda koji je po nekom od osnova predviđenih u članu 4. ovog Zakona ostvario poreski obveznik i troškova koje je imao pri njihovom ostvarivanju i očuvanju.
Troškovi iz stava 2. ovog člana odbijaju se za svaku vrstu prihoda posebno.
Član 3.
Osnovica za obračun poreza na ostvarene prihode iz člana 4. ovog zakona posebno se utvrđuje za svaku vrstu prihoda.
Član 4.
Porez na dohodak građana obračunava se i plaća na sljedeće prihode:
- lična primanja;
- prihode od poljoprivrede i šumarstva;
- prihode od samostalne djelatnosti;
- prihode od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja;
- prihode od kapitala; i
- kapitalne dobitke.
Prihodi iz stava 1. ovog člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način.
Član 5.
Stopa poreza na prihode iz člana 4. ovog zakona iznosi 10%.
PORESKI OBVEZNIK
Član 6.
Obveznik poreza na dohodak građana je rezident Republike Srpske, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Republika), drugog entiteta, distrikta ili države.
Rezident Republike, u smislu ovog Zakona, jeste fizičko lice koje:
na teritoriji Republike ima prebivalište;
na teritoriji Republike, neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 mjeseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Obveznik poreza na dohodak građana je i nerezident Republike, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike.
Nerezident Republike, u smislu ovog Zakona je lice koje ima prebivalište na teritoriji drugog entiteta, distrikta ili države.
LIČNA PRIMANjA
Član 7.
Lična primanja obuhvataju sve novčane i nenovčane prihode i naknade koje obveznik ostvari po bilo kom osnovu, ukoliko ovim Zakonom nisu izuzeti ili drugačije oporezovani.
Član 8.
Osnovica za obračun poreza je svako neto lično primanje iz člana 7. ovog Zakona.
Poreska oslobađanja
Član 9.
Porez na lična primanja ne plaća se na:
penziju
otpremninu kod odlaska u penziju;
otpremninu kod otpuštanja sa posla;
dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa;
naknadu troškova prevoza u javnom saobraćaju do visine prevozne karte za mjesec;
primanja po osnovu propisa o pravima ratnih invalida;
primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka i novčane pomoći za opremu novorođene djece;
primanja po osnovu stipendija i kredita učenika, studenata i sportista do 75% prosječne mjesečne neto zarade po zaposlenom u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna mjesečna neto zarada);
naknadu za vrijeme nezaposlenosti;
primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja u skladu sa zakonom;
naknadu iz zdravstvenog osiguranja, osim naknada zarade odnosno plate;
solidarnu pomoć za slučaj smrti, teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nastanka teže invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice.
pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja;
primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći;
isplatu osiguranih suma osiguranja imovine, izuzev isplata osiguranja za izmaklu korist, kao i isplata osiguranih suma osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknađena od štetnika;
naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete;
naknadu za tuđu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje.
Prihodi iz stava 1. ovog člana ne ulaze ni u osnovicu za obračun godišnjeg poreza na dohodak građana.
Član 10.
Obaveze plaćanja poreza na lična primanja ostvarena za rad u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika takvih predstavništava ili organizacija, oslobođeni su:
šefovi stranih diplomatskih misija akreditovani u Republici, osoblje stranih diplomatskih misija u Republici, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstava nisu državljani ili rezidenti Republike;
šefovi stranih konzulata u Republici i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije, kao i članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi nisu državljani ili rezidenti Republike;
funkcioneri Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija, stručnjaci tehničke pomoći Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija i funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje drugih međunarodnih organizacija, ako nisu državljani ili rezidenti Republike;
zaposleni u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, kao i kod lica iz ovog člana, ako nema status državljana ili rezidenta Republike;
počasni konzuli stranih država, za primanja koja dobijaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija.
PRIHODI OD POLjOPRIVEDE I ŠUMARSTVA
Član 11.
Prihodom od poljoprivrede i šumarstva smatra se katastarski ili stvarni prihod od ovih djelatnosti.
Član 12.
Katastarski prihod prestavlja prihod koji je u katastru zemljišta, odnosno nepokretnosti, utvrđen za svaku posebnu jedinicu zemljišta koje se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno šumarstvo, bez obzira da li se kao takvo koristi.
Član 13.
Ako se obveznik prije početka godine opredijeli za utvrđivanje stvarnog prihoda od poljoprivrede i šumarstva i o tome obavijesti nadležni poreski organ, prihodom od ovih djelatnosti smatra se stvarni prihod utvrđen na način propisan odredbama ovog zakona kojima se uređuje utvrđivanje neto prihoda od samostalne djelatnosti.
Član 14.
Obveznik poreza na dohodak građana koji ostvaruje prihode od poljoprivrede i šumarstva je fizičko lice koje je kao vlasnik, imalac prava korišćenja, ili plodouživalac zemljišta upisano u katastru zemljišta, prema stanju na dan 31. decembra godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez.
Ako je obveznik iz stava 1. ovog člana izdao zemljište u zakup, obveznikom se smatra zakupac, počev od dana početka zakupa.
Zakupodavac i zakupac su dužni da ugovor o zakupu dostave nadležnom poreskom organu u roku od sedam dana od dana njegovog zaključivanja.
Član 15.
Ako dva ili više suvlasnika, imaoca prava korišćenja ili plodouživaoca zemljišta žive u jednom domaćinstvu, a nisu izvršili diobu imovine, obveznik je jedan od punoljetnih suvlasnika, imalaca prava korišćenja, odnosno plodouživalaca.
Ako se lica iz stava 1. ovog člana ne sporazumiju do početka godine za koju se utvrđuje porez ko će biti obveznik, i o tome ne obavijeste nadležni poreski organ, obveznika određuje taj poreski organ.
Član 16.
Neto prihod od poljoprivrede i šumarstva je katastarski prihod.
Obvezniku koji sredstva ulaže u komasaciju i melioraciju zemljišta, priznaju se normirani troškovi koji ne mogu biti veći od 30% od visine katastarskog prihoda.
Poreska oslobođenja
Član 17.
Porez na prihod od poljoprivrede i šumarstva ne plaća se na katastarski prihod od:
zemljišta na kome su podignuti nasipi, kanali, odbrambeni vrbaci i drugi slični zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje namijenjeni za odbranu od poplava, za odvodnjavanje, navodnjavanje ili zaštitu od erozije;
zemljišta čije je iskorišćavanje na osnovu zakona zabranjeno;
zemljišta pod zgradama stranih država i koje služi zgradama diplomatskih i konzularnih predstavništava, pod uslovom reciprociteta, kao i zemljište pod zgradama međunarodnih organizacija;
zemljišta koje čini zaštićenu okolinu oko proglašenih spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode, kao i zemljišta u svojini crkava, hramova, manastira i džamija koji su proglašeni spomenicima kulture;
dvorišta crkava, hramova, manastira i džamija;
zemljišta koja nisu bila obradiva, ali su investicijama obveznika postala obradiva - pet godina od privođenja namjeni zemljišta;
zemljišta na kojima se podižu novi voćnjaci i vinogradi - pet godina od početka sadnje voćnjaka, odnosno vinove loze;
zemljišta pod zgradama za stanovanje, u svojini građana i zemljište koje služi za njihovu redovnu upotrebu - do 1000 m2;
zemljišta poreskog obveznika ako su on i članovi njegovog domaćinstva stariji od 65 godina - muškarci, odnosno 60 godina - žene, pod uslovom da obveznik, odnosno članovi njegovog domaćinstva ne ostvaruju prihode po drugom osnovu i nemaju članove porodice ili druga lica koja su po zakonu ili po drugom osnovu dužna da ih izdržavaju;
zemljišta koje obveznik bez naknade ustupi na korišćenje raseljenom licu, pod uslovom da raseljeno lice ne ostvaruje prihode po drugom osnovu.
Oslobađanja iz stava 1. tačke 1. do 5. ovog člana prestaju u slučaju promjene namjene tog zemljišta.
Prestanak razloga za oslobađanje obveznik je obavezan da prijavi nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.
Pravo na oslobađanje iz stava 1. tačke 6, 7, 9. i 10. ovog člana obveznik ostvaruje zahtjevom koji podnosi nadležnom poreskom organu najkasnije do 31. decembra godine u kojoj su nastali uslovi za oslobađanje.
Ako zahtjev iz stava 4. ovog člana nije podnijet blagovremeno, oslobađanje iz stava 1. tačke 6, 7, 9. i 10. ovog člana priznaje se od 1. januara naredne godine, s tim što se kod trajanja oslobađanja iz tačke 6. i 7. izuzimaju godine koje su protekle.
Rješenje o oslobađanju iz stava 1. tačke 6. i 7. ovog člana poreski organ donosi po prethodno pribavljenom mišljenju organa uprave nadležnog za poljoprivredu.
Olakšica za slučaj štete usljed više sile
Član 18.
Katastarski prihod zemljišta, na koje je usljed elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, ili usljed drugih vanrednih događaja koje obveznik nije mogao da spriječi, prinos smanjen za više od 25% od prosječnog prinosa za poslednje tri godine u opštini, umanjiće se srazmjerno smanjenju prinosa.
Olakšicu iz stava 1. ovog člana obveznik može ostvariti podnošenjem zahtjeva nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana nastanka štete.
O zahtjevu odlučuje poreski organ na osnovu procijenjene štete.
Ako je šteta iz stava 1. ovog člana pričinjena na teritoriji više katastarskih opština, olakšica se može utvrditi na osnovu globalne procjene nadležnog ministarstva i bez podnošenja pojedinačnih zahtjeva.
PRIHODI OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Član 19.
Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od djelatnosti registrovane kod nadležnog organa.
Član 20.
Obveznik poreza na prihode od samostalne djelatnosti je fizičko lice - preduzetnik koje ostvaruje prihode obavljanjem djelatnosti iz člana 19. ovog zakona.
Obveznik poreza na prihode od samostalne djelatnosti je i osnivač ortačke radnje, srazmjerno njegovom učešću u dobiti prema aktu o osnivanju ortačke radnje.
Član 21.
Obveznik poreza na prihode od samostalne djelatnosti porez može plaćati:
na neto prihod od samostalne djelatnosti ili
paušalno.
Član 22.
Neto prihod od samostalne djelatnosti je oporeziva dobit koja se utvrđuje u poreskom bilansu u skladu sa propisima o računovodstvu i na način propisan odredbama Zakona o porezu na dobit.
Obveznik koji plaća porez na neto prihod od samostalne djelatnosti obavezan je da svoje poslovanje vodi u skladu sa propisima o računovodstvu.
Član 23.
Obveznik ima pravo da traži da porez na prihode od samostalne djelatnosti plaća prema paušalno određenom neto prihodu.
Iznos poreza na osnovicu iz prethodnog stava ne može biti manji od 600,00 KM godišnje, za obveznika koji plaća porez na lična primanja po osnovu obavljanja te samostalne djelatnosti.
Za obveznika koji ne plaća porez na lična primanja po osnovu obavljanja te samostalne djelatnosti iznos poreza na osnovicu iz stava 1. ovog člana ne može biti manji od 1.200,00 KM godišnje.
Član 24.
Kriteriji za utvrđivanje visine paušalnog iznosa poreza su:
vrsta djelatnosti;
mjesto na kome se djelatnost obavlja;
opremljenost prostorija za obavljanje djelatnosti;
broj zaposlenih radnika i članova porodice koji su angažovani;
tržišni uslovi u kojima se djelatnost obavlja;
površina poslovnog prostora;
starost obveznika i njegova radna sposobnost;
veličina prihoda i iznos utvrđenog poreza obveznika koji pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu djelatnost.
Član 25.
Prijava za paušalno oporezivanje podnosi se nadležnom poreskom organu do 30. novembra tekuće godine, odnosno u roku od 15 dana od dan upisa u registar kod nadležnog organa. Prijava sadrži podatke o obvezniku i visinu paušalnog poreza.
Nadležni poreski organ obazen je po prijavi donijeti rješenje u roku od 30 dana od dan podnošenja zahtjeva.
U obrazloženju rješenja kojim se prijava ne prihvata moraju se navesti razlozi odbijanja prijave.
Ako nadležni porski organ ne donse rješenje u roku iz stava 2. ovog člana smatra se da je prijava prihvaćena.
Član 26.
Obveznici iz člana 23. ovog Zakona vode knjigu prometa.
Ministar finansija posebnim aktom bliže propisuje sadržinu i način vođenja knjige prometa.
PRIHODI OD AUTORSKIH PRAVA, PATENATA I TEHNIČKIH UNAPREĐENjA
Član 27.
Prihodom od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu:
pisanih djela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga djela, studije, recenzije i slično);
govornih djela;
dramskih i dramsko - muzičkih djela;
pantomimskih i koreografskih djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na neki drugi način;
muzičkih djela sa riječima ili bez njih;
kinematograskih djela i djela stvorenih na način sličan kinematografiji;
djela likovne umjetnosti;
kartografskih djela;
idejnih projekata, skica, crteža i plastičnih djela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topogafiju ili koju drugu oblast nauke ili umjetnosti; stripova, ukrštenica i slično;
redakcijskih djela koja s obzirom na izbor i raspored građe, predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu;
prevoda, lekture, aranžmana muzičke obrade i druge prerade autorskih djela; nagrada na konkursima za izradu umjetničkih, naučnih, stručnih i ostalih autorskih djela, nagrada na konkursima za izradu idejnih projekata, kao i nagrada za postignuti uspjeh u nauci i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drukcije određeno;
izvođenja muzičkih, književnih i drugih djela;
korišćenja izvedenih muzičkih materijala;
izrada prototipova umjetničkih predmeta koji se ustupaju preduzećima kao modeli za umnožavanje (proizvodnje) takvih predmeta;
likovnih djela iz oblasti primijenjenih umetnosti;
ostalih autorskih djela;
patenata;
malih patenata;
žigova;
modela i uzoraka;
tehničkih unapređenja.
Likovnim djelom iz oblasti primijenjenih umjetnosti iz stava 1. tačka 17. ovog člana smatraju se unikati koje je autor sam izradio po sopstvenoj zamisli - u nacrtu ili u materijalu - u granama primijenjenih umjetnosti, kao što su:
plastična djela od raznih materijala (kamen, drago kamenje, drvo, metal, plemeniti metali, staklo, plastika i drugo);
umjetnička keramika;
radovi iz oblasti unutrašnje arhitekture, fasadne arhitekture, oblikovanja prostora, kao i obavljanje nadzora nad izvođenjem tih radova;
umjetnička rješenja iz oblasti hortikulture;
zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru (u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija, vitraž, emajl i sl.), kao i intarzirani predmeti i predmeti od emajla;
umjetnička grafička rješenja (plakati, prigodna grafika, serigrafija, oprema knjiga, časopisa i listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i sl.);
umjetnička fotografija i djela proizvedena postupkom sličnim fotografiji;
umjetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i sl.);
umjetnička rješenja za scenografiju i kostimografiju;
modno kreatorstvo;
rješenja za industrijsko oblikovanje;
restauratorska i konzervatorska djela iz oblasti kulture i umjetnosti;
idejne skice i crteži u primijenjenoj umjetnosti, kao i prodati prototipovi primijenjene umjetnosti, ako su po postojećim običajima zadržali karakter originala.
Član 28.
Obveznik poreza na prihode od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja je fizičko lice koje kao autor ili vlasnik prava na patente i tehnička unapređenja ostvaruje naknadu po osnovima iz člana 27. ovog Zakona.
Obveznik poreza na prihode od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja je i nasljednik imovinskog autorskog prava, patenta i tehničkog unapređenja i svako drugo fizičko lice koje ostvaruje naknadu po osnovima iz člana 27. ovog Zakona.
Član 29.
Poreska osnovica je neto prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja koja se dobije kada se od ukupnog prihoda odbiju troškovi koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda.
Član 30.
Obvezniku iz člana 28. stav 1. ovog Zakona, kod utvrđivanja neto prihoda od autorskih prava iz člana 27. stav 1. tačke 1. do 18. ovog Zakona, priznaju se sljedeći troškovi:
za vajarska djela, tapiserije, umjetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž - 50% od ukupnog prihoda;
za umjetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama: freska, grafika, mozaik, intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno kreatorstvo i umjetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.) - 40% od ukupnog prihoda;
za slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje umjetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i publicistička djela, prevođenje, muzička i kinematografska djela i restauratorska i konzevatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti - 35% od ukupnog prihoda;
za izvođenje umjetničkih djela (sviranje i pjevanje - osim za izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), prevode (osim književnih prevoda), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izvode u materijalu - 20% od ukupnog prihoda;
za izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike - 10% od ukupnog prihoda;
za ostala autorska djela - 15% od ukupnog prihoda.
Član 31.
Obvezniku iz člana 28. ovog Zakona priznaje se kao trošak u punom iznosu naknada koju plaća za usluge odgovarajućoj autorskoj agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog autorskog prava i preduzećima i drugim pravnim licima ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela.
Obvezniku iz člana 28. stav 1. ovog Zakona, na njegov zahtjev, umjesto normiranih priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
Obvezniku iz člana 28. stav 1. ovog zakona priznaju se kao trošak kod utvrđivanja poreske osnovice za prihode iz člana 27. stav 1. tačka 19. do 23. ovog Zakona sledeći izdaci:
takse i troškovi koji se plaćaju za djela iz člana 27. stav 1. tačka 19. do 23. ovog Zakona (u daljnjem tekstu djela) prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu istih;
troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa djela, koji su bili sastavni dio prijave kojim se od nadležnog organa traži zaštita istih, prema potvrdi stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise i uz mišljenje o realnosti ovih troškova koje izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača;
troškovi za izradu prototipa, potrebnog da bi se djelo provjerilo, pod uslovom da je prijavljeno, odnosno zaštićeno. Ako je prototip izrađen u preduzeću, odnosno ustanovi, potvrdu o troškovima izrade izdaje izrađivač. Ako je prototip izradio pronalazč u sopstvenoj režiji, priznaju se stvarni troškovi koje je imao, a mišljenje o realnosti troškova izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača.
Član 32.
Prihodi od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja koje je obveznik iz člana 28. ovog Zakona ostvario za djelo koje je stvarao duže od jedne godine, prilikom utvrđivanja neto prihoda, dijele se na zahtjev obveznika, na onoliko jednakih dijelova koliko je godina djelo stvarano, a ne duže od pet.
U slučaju iz stava 1. ovog člana u svakoj godini oporezuje se srazmjerni dio neto prihoda.
Poresko oslobađanje
Član 33.
Obveznik - rezident Republike Srpske oslobođen je plaćanja poreza na prihode koje je ostvario od rezidentnog pravnog ili fizičkog lica po osnovu primjene patenata i tehničkih unapređenja.
PRIHODI OD KAPITALA
Član 34.
Prihodi od kapitala, u smislu ovog Zakona, su:
kamate i drugi prihodi po osnovu zajma, štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju), po osnovu obveznica i drugih hartija od vrijednosti;
dividende i drugi prihodi ostvareni udjelom u dobiti, uključujući sve oblike prihoda koji se na osnovu odredaba zakona kojim se uređuje porez na dobit smatraju dividendom (likvidacioni višak, dodatak na kamatu po osnovu transferne cijene i sl.);
prihodi ostvareni izdavanjem u zakup ili podzakup nepokretne i pokretne imovine.
Kamatom po obveznicama i drugim hartijama od vrijednosti ne smatra se onaj dio razlike u cijeni koji u skladu sa ovim zakonom predstavlja kapitalni dobitak.
Prihodom od kapitala u smislu ovog zakona smatra se i kamata na sredstva koja je član ortačkog društva, komanditar ili komplementar u komanditnom društvu, odnosno osnivač ortačke radnje, dao na korištenje društvu odnosno ortačkoj radnji, najmanje u visini kamate na oročena sredstva na štednju za isti period.
Kamata iz stava 3. ovog člana ne smatra se prihodom od kapitala u smislu ovog Zakona ako iz poslovnog bilansa društva, odnosno ortačke radnje iz stava 3. ovog člana proizlazi da su sredstva data na korištenje u cilju obavljanja djelatnosti društva, odnosno ortačke radnje.
Član 35.
Obveznik poreza na prihode od kapitala je fizičko lice koje ostvaruje prihode iz člana 34. ovog Zakona.
Obveznikom u smislu stava 1. ovog člana ne smatra se fizičko lice koje nepokretnu ili pokretnu imovinu izdaje u zakup ili podzakup u okviru obavljanja samostalne djelatnosti čiji su prihodi posebno oporezovani.
Član 36.
Prihodima od nepokretne i pokretne imovine iz člana 34. stav 1. tačka 3. smatraju se prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup ili podzakup imovine i vrijednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac nepokretnosti (zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada, dijelova tih zgrada, stanova, dijelova stanova, poslovnih prostorija, garaža i sl.), odnosno pokretne imovine (opreme, transportnih sredstava i druge pokretne imovine).
Član 37.
Poreska osnovica je neto prihod ostvaren davanjem u zakup nepokretne, odnosno pokretne imovine, koja se dobija kada se od prihoda odbiju normirani troškovi u visini od 20%.
Obvezniku koji to zahtijeva i dokumentuje, poreski organ umjesto normiranih troškova priznaje stvarne troškove amortizacije, finansiranja, investicionog i tekućeg održavanja imovine i druge troškove koje je zakupodavac imao u vezi sa imovinom koju je dao u zakup.
Ako je obveznik zakupac koji nepokretnosti izdaje u podzakup, od zakupnine koju ostvaruje odbija se zakupnina koju plaća zakupodavcu.
Član 38.
Neto prihod od zakupnine koja je primljena za više godina odjednom, prilikom utvrđivanja poreske osnovice, dijeli se na zahtjev obveznika na onoliko jednakih dijelova koliki je broj godina za koje je zakupnina plaćena, ali ne duže od pet.
U slučaju iz stava 1. ovog člana u svakoj godini oporezuje se srazmjerni dio neto prihoda.
Poresko oslobađanje
Član 39.
Na prihode iz člana 34. stav 1. tačka 1. i 2. ne plaća se porez.
KAPITALNI DOBICI I GUBICI
Član 40.
Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu: prodaja):
stvarnih prava na nepokretnostima;
trajnog prava korišćenja i prava gradnje na gradskom građevinskom zemljištu;
prava intelekutalne svojine;
Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava, iz stava 1. ovog člana i njegove nabavne vrijednosti.
Negativna razlika iz stava 2. ovog člana je kapitalni gubitak.
Član 41.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne.
Kao ugovorena, odnosno tržišna cijena iz stava 1. ovog člana uzima se cijena bez poreza na prenos apsolutnih prava.
Kod prenosa prava putem razmjene za drugo pravo prodajnom cijenom se smatra tržišna cijena prava koju obveznik daje u razmjenu.
Član 42.
Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cijenom se smatra cijena po kojoj je obveznik stekao pravo iz člana 40. ovog zakona, odnosno cijena koju je utvrdio poreski organ u skladu sa ovim zakonom.
Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnom cijenom iz stava 1. ovog člana smatra se tržišna cijena nepokretnosti u godini završetka izgradnje.
Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cijenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje.
Član 43.
Ako je pravo obveznik stekao poklonom ili nasleđem, nabavnom cijenom iz člana 42. stav 1. ovog Zakona smatra se tržišna cijena poklona ili nasleđa u godini u kojoj je to pravo stečeno.
Član 44.
Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava može se prebiti kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava u istoj godini.
Poreska oslobađanja
Član 45.
Obveznik koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti, u roku od 60 dana od dana prodaje uloži u rješavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva prema kriterijumima propisanim zakonom kojim se uređuju stanovanje, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak.
Obvezniku iz stava 1. ovog člana koji platio porez na kapitalni dobitak, koji u roku od narednih 10 mjeseci sredstva ostvarena prodajom uloži za namjene iz stava 1. ovog člana, izvršiće se povrat plaćenog poreza na kapitalni dobitak.
Ako obveznik u rješavanje stambenog pitanja u smislu stava 1. ovog člana uloži samo dio sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti, poreska obaveza mu se srazmjerno umanjuje.
GODIŠNjI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA
Član 46.
Obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana je fizičko lice - rezident Republike za dohodak veći od 4 prosječne godišnje neto plate u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, a prema podacima nadležnog organa za statistiku.
Član 47.
Godišnji dohodak čini zbir sljedećih neto prihoda:
lična primanja;
prihod od samostalne djelatnosti;
prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja;
prihod od kapitala;
Član 48.
Osnovica poreza na dohodak građana je zbir neto prihoda iz člana 47. ovog Zakona, umanjena za iznos dohodka na koji se ne plaća godišnji porez na dohodak građana propisan članom 46. ovog Zakona.
Osnovica iz prethodnog stava umanjuje se za 10%.
Član 49.
Godišnji porez na dohodak građana plaća se po stopi od 10%.
Član 50.
Poreski obveznik ima pravo na umanjenje poreske osnovice iz člana 48. ovog Zakona i to:
u visini prosječne godišnje neto plate u Republici za jednog izdržavanog člana domaćinstva;
u visini od 50% prosječne godišnje neto plate u Republici za svakog sljedećeg izdržavanog člana domaćinstva.
Ukupno umanjenje iz stava1. ovog člana ne može biti veće od 50% poreske osnovice.
Ako u domaćinstvu ima više obveznika godišnjeg poreza na dohodak građana, olakšacu iz stava1. ovog člana, za istog izdržavanog člana domaćinstva, može ostvarivati samo jedan obveznik.
Član 51.
Izdržavanim članovima domaćinstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se sljedeća lica:
maloljetna djeca i usvojenici;
djeca, odnosno usvojenici na redovnom školovanju ili za vrijeme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive u domaćinstvu;
unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ako žive u domaćinstvu sa obveznikom;
bračni drug;
roditelji.
Domaćinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.
UTVRĐIVANjE I NAPLATA POREZA NA DOHODAK GRAĐANA
Član 52.
Obveznik koji ostvaruje dohodak u smislu ovog Zakona obavezan je da podnese poresku prijavu, ukoliko nije ovim Zakonom drukčije određeno.
Poreska prijava se podnosi nadležnom poreskom organu.
Obveznik poreza na dohodak građana obavezan je da za ostvareni dohodak godine za koju se vrši utvrđivanje poreza, podnese poresku prijavu po isteku te godine, a najkasnije do 15. marta naredne godine (u daljem tekstu: godišnja prijava).
Član 53.
Nadležni poreski organ najkasnije do 31. decembra svake godine opštim javnim pozivom poziva građane na podnošenje poreske prijave, sa naznakom mjesta podnošenja.
Član 54.
Obveznik koji ostvaruje u toku godine samo prihod od poljoprivrede i šumarstva koji se oporezuje prema katastarskom prihodu ne podnosi poresku prijavu.
Poresku prijavu za obveznike iz stava 1. ovog člana popunjava poreski organ, a smatra se podnesenom kada se plati porez utvrđen u prijavi.
Porez na prihod od poljoprivrede i šumarstva plaća se kvartalno i dospijeva za naplatu sredinom svakog kvartala.
Član 55.
Porez za svaki pojedinačni ostvareni neto prihod plaća se u momentu isplate:
ličnih primanja;
prihoda od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja i
prihoda od kapitala.
Porez plaćen na način iz prethodnog stava predstavlja porez po odbitku.
Porez po odbitku utvrđuje se i plaća po stopama koje važe na dan isplate.
Član 56.
Porez po odbitku za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje na propisane račune u momentu isplate prihoda.
Isplatilac iz stava 1. ovog člana obavezan je da obvezniku prilikom svake isplate kao i po isteku godine, izda obračun sa podacima o neto prihodu, troškovima, olakšicama i iznosu plaćenog poreza.
Iste podatke isplatilac je obavezan da u obavještajnoj prijavi dostavi nadležnom poreskom organu po isteku poreske godine.
Član 57.
Na osnovu poreske prijave, plaća se porez na sljedeće prihode:
prihode od samostalne djelatnosti;
kapitalne dobitke;
prihode od kapitala, na koje nije plaćen porez po odbitku i
godišnji dohodak.
Član 58.
Poreski obveznici za prihode iz člana 57. plaćaju poreze do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.
Član 59.
Obveznik poreza od samostalne djelatnosti obavezan je da kod organizacija nadležnih za poslove platnog prometa otvori račun preko koga se vode naplaćeni prihodi i izvršeni rashodi.
Član 60.
Obveznik koji ostvaruje lična primanja iz inostranstva, kao i obveznik koji ostvaruje lična primanja kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva strane zemlje, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika ili službenika takvog predstavništva, odnosno organizacija koja ima diplomatski imunitet, obavezan je da u roku od sedam dana od dana primanja, sam obračuna i uplati porez po odbitku po stopi iz člana 5. ovog Zakona, ako taj porez ne obračuna i ne uplati isplatilac.
Član 61.
Oblik i sadržinu poreske i obavještajne prijave i uputstvo za sprovođenje ovog Zakona posebnim aktom propisuje ministar finansija u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 62.
Utvrđivanje i naplata poreza na dohodak građana vrši se na način i po postupku propisanim Zakonom o Poreskoj upravi.
KAZNENE ODREDBE
Član 63.
Povrede odredaba ovog Zakona koje imaju obilježja prekršaja i krivičnog djela, kao i odgovornosti i sankcije za prekršaje i krivična djela propisani su Zakonom o Poreskoj upravi.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 64.
Odredbe ovog Zakona primjenjivaće se od 1. januara 2002. godine na obveznike koji porez plaćaju na osnovu poreske prijave iz člana 57. ovog Zakona.
Član 65.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 23/98 i 9/00).
Do donošenja podzakonskih akata po odredbama ovog Zakona primjenjivaće se podzakonski akti donijeti na osnovu Zakona iz stava 1. ovog člana.
Član 66.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-1070/01
Dana: 26.09.2001. godine
Banja Luka
Predsjednik
Narodne Skupštine
Dr Dragan Kalinić
Kontaktirajte nas
