Zakon o preduzećima, Akcionarsko društvo, Panama (Corporation)
- ZAKON O PREDUZEĆIMA
- ODJELJAK I: FORMIRANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA
- ODJELJAK II: PRAVA AKCIONARSKOG DRUŠTVA
- ODJELJAK III: AKCIJE
- ODJELJAK IV: SASTANCI AKCIONARA
- ODJELJAK V: ODBOR DIREKTORA
- ODJELJAK VI: SLUŽBENICI
- ODJELJAK VII: PRODAJA VRIJEDNOSTI I LICENCI
- ODJELJAK VIII: SPAJANJE DVA PREDUZEĆA
- ODJELJAK IX: PRESTANAK POSTOJANJA PREDUZEĆA
- ODJELJAK X: STRANA PREDUZEĆA
- ODJELJAK XI: RAZLIČITE ODREDBE
Zakon o preduzećima
Zakon 32 od 26 februara 1927.
(Službena Gazeta No. 5067 od 16. marta 1927.)
Narodna skupština donosi:
ZAKON O PREDUZEĆIMA
ODJELJAK I: FORMIRANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Član 1.
Dva ili više punoljetnih lica, bilo koje nacionalnosti, čak i ako nisu nastanjeni u Republici Panami mogu, u skladu sa zakonom, osnovati preduzeće za obavljanje bilo koje zakonite djelatnosti.
Član 2.
Takve osobe, koje žele osnovati takvo preduzeće, moraju potpisati Statut preduzeća u kojemu su navedeni:
Imena i adrese svakog od potpisnika Statuta;
Naziv preduzeća, koji ne smije biti isti kao naziv već postojećeg preduzeća, da se ne bi stvarala konfuzija. Naziv mora sadržavati riječ, frazu ili skraćenicu, koja pokazuje da se radi o akcionarskom društvu, koje je drugačije od osobe ili asocijacije drugog tipa. Naziv preduzeća može biti naveden na bilo kom jeziku.
Opštu djelatnost ili djelatnosti preduzeća;
Iznos kapitala i broj i određena vrijednost akcija na koje je podjeljen; i, ako će preduzeće izdavati akcije bez određene vrijednosti, onda i izjave određene članom 22. ovog zakona; Iznos kapitala i vrijednost akcija može biti izražena u zakonitoj valuti Republike ili jedinicama zlata zakonske valute bilo koje druge zemlje ili u oboje;
Ako su u pitanju akcije različitih klasa, broj akcija koje pripadaju svakoj klasi, oznake, obilježja, privilegije i prava glasanja ili zabrane ili bilo koje druge kvalifikacije akcija svake klase; ili izjavu da će takve oznake, obilježja, privilegije i prava glasanja ili zabrane ili druge kvalifikacije biti određene odlukom većine dioničara ili odlukom većine direktora;
Broj akcija koje svaki potpisnik Statuta pristaje da uzme;
Sjedište preduzeća i ime i domicil rezidentnog agenta u Republici, koji može biti fizičko lice ili drugo preduzeće;
Trajanje preduzeća;
Broj, imena i adrese direktora kojih ne smije biti manje od tri;
Druge zakonske odredbe koje potpisnici Statuta žele da navedu.
Član 3.
Statut može biti donijet bilo gdje, unutar ili van Republike i na bilo kom jeziku.
Član 4.
Statut može biti u formi ovjerene, pisane isprave ili u bilo kojoj drugoj formi, s tim da, pod uslovom da je navedeni Statut ovjeren ili potvrđen kod javnog notara ili drugog javnog službenika, ovlaštenog za ovjeravanje na mjestu.
Član 5.
Ukoliko Statut nije u formi ovjerenog pisanog dokumenta, u tom slučaju mora biti protokolisan u Službi za notarizovanje ili ovjere Republike Paname. Ukoliko je Statut potpisan van Republike Paname, u tom slučaju mora biti ovjeren od strane panamskog Savjeta prije nego se protokoliše, ili ukoliko nije u pitanju panamski Savjet, onda Savjet prijateljske zemlje. Ukoliko Statut nije napisan na španskom jeziku, u tom slučaju mora postojati ovjeren prevod sačinjen od starne zvaničnog ili javnog prevodioca Republike Paname.
Član 6.
Ovjeren ili protokolisan dokument koji sadrži Statut mora biti predan na registraciju u Ured registra. Formiranje preduzeća neće imati dejstvo prema trećim licima sve dok Statut nije registrovan.
Član 7.
Svako preduzeće, formirano u skladu sa ovim zakonom, može mijenjati Statut ukoliko su te izmjene u skladu sa ovim zakonom. Tako, preduzeće može, takvim amandmanom: promjeniti broj akcija ili bilo koje klase neizdanih u vrijeme izmjena; promjeniti vrijednost neizdanihih akcija bilo koje klase iste vrijednosti; promjeniti broj neizdanih akcija bilo koje vrste određene vrijednosti u isti ili drugačiji broj akcija iste ili drugačije klase bez određene vrijednosti; promjeniti broj neizdanih akcija iz klase bez određene vrijednosti u isti ili različit broj akcija određene vrijednosti iste ili različite klase; povećati broj akcija autorizovanog kapitala; podijeliti autorizovani kapital na klase; povećati broj klasa autorizovanog kapitala; ili promjeniti karakteristike, prava, privilegije, preimućstva, prava glasanja, zabrane ili kvalifikacije akcije. Ali, akcijski kapital ne može biti mjenjan osim u skladu sa odredbama člana 14. i dalje ovog zakona.
Član 8.
Amandmani mogu biti sačinjeni od strane ovlaštenih lica i u skladu sa ovim zakonom, poštujući odredbe Statuta.
Član 9.
Promjene odredaba Statuta, učinjene prije nego su akcije izdane, moraju biti potpisane od strane svih potpisnika Statuta i dioničara u preduzeću.
Član 10.
U slučaju izdanih akcija, takve promjene Statuta moraju biti potpisane:
(a) Od strane vlasnika akcija preduzeća sa pravom odlučivanjanja, lično ili putem proksija, i moraju biti propraćene ovjerenom izjavom od strane sekretara ili zamjenika sekretara preduzeća kojom se navodi da su lica koja imaju pravo na mjenjanje Statuta samo vlasnici akcija sa pravom odlučivanjanja; ili
(b) Od strane predsjednika ili zamjenika predsjednika preduzeća i sekretara ili zamjenika sekretara preduzeća koji potpisuju aneks certifikata Statuta, u kojem se navodi da su oni ovlašteni za donošenje takvih amandmana, odlukom prihvaćenom od strane većine vlasnika akcija ili njihovih proksija i da je takva odluka dobila većinu na sastanku akcionara, održanom u vrijeme navedeno u napomeni.
Član 11.
U slučaju da Amandmani na Statut mjenjaju na neki način akcije bilo koje klase ili posebne akcije sa određenim privilegijama ,koje su u nekom smislu superiornije od ostalih akcija preduzeća bilo koje klase, takav certifikat, objašnjen u članu 10. (b), mora sadržati izjavu da su potpisnici istih, takođe bili ovlašteni za donošenje Amandmana na Statut, odlukom prihvaćenom lično ili od strane proksija, većinskih akcionara sa pravom odlučivanja, prihvaćenom na sastanku akcionara u vrijeme navedeno u napomeni.
Član 12.
Ukoliko Statut zahtjeva više od većine akcija, bilo koje klase ili klasa, u namjeri da se stave na snagu promjene odredaba statuta, certifikat na koji upućuje odredba (b) člana 10. mora sadržati izjavu da su takve promjene izvršene na taj način.
Član 13.
Osim u slučaju da Statut ili bilo koji amandman drugačije predviđa, za slučaj rasta na berzi akcija, svaki akcionar će imati pravo prioriteta kupovine akcija izdanih u skladu sa porastom na berzi, proporcionalno broju akcija koje posjeduje.
Član 14.
Svako preduzeće može smanjiti svoj akcijski kapital amandmanom na Statut; ali nikakva distribucija udjela ne može biti izvršena u skladu sa tim smanjenjem, koja bi imala efekat na smanjenje vrijednosti ostalih udjela, prema sumi manjoj od ukupne sume dugovanja i obaveza, plus iznos, kao smanjen, od ukupnog kapitala.Tako će postojati aneks amandmanima na Statut, dat pod zakletvom od strane predsjednika ili njegovog zamjenika i od strane blagajnika ili njegovog zamjenika, kojim se izjavljuje da nikakva distribucija imovina nije i neće biti učinjena kršeći odredbe sadržane u u ovom zakonu. U slučaju odsustva prevare, osuda Direktora, prema vrijednosti imovine i podjeli njihovih odgovornosti i obaveza, biće poništena.
Član 15.
Svako preduzeće, osim u slučaju da je Statutom drugačije predviđeno, može otkupiti sopstvene akcije, prodajom ili na neki drugi način. Ukoliko je takav otkup ili kupovina učinjena iz fondova ili imovine drugačijih od zaliha ili neto profita preduzeća, akcije tako otkupljene ili kupljene biće poništene, a iznos izdanih akcija će biti smanjen proporcionalno; medutim, takve akcije mogu biti ponovo izdane ukoliko vrijednost akcija autorizovanog kapitala nije smanjena na takav način.
Član 16.
Akcije otkupljene od strane bilo kog preduzeća, van zaliha ili neto profita preduzeća, mogu biti držane od strane tog preduzeća, ili prodate, ili na neki drugi način raspodjeljene, s vremena na vrijeme, za svrhe preduzeća i mogu biti otkazane ili ponovo izdane odlukom Odbora direktora.
Član 17.
Nijedno preduzeće neće direktno ili indirektno izglasati izdavanje akcija osnovnog kapitala.
Član 18.
Nijedno preduzeće neće kupovati ili na drugi način preuzimati sopstvene akcije iz fonda ili imovine, nego iz zaliha ili neto profita, ako će takva kupovina ili preuzimanje smanjiti aktuelnu vrijednost imovina prema sumi koja je manja od ukupne sume dugova i obaveza uvećanoj za iznos izdanih akcija tako otkupljenih ili preuzetih. U slučaju odsustva prevare, osuda Direktora, prema vrijednosti imovine i podjeli njihovih odgovornosti i obaveza, biće poništena.
ODJELJAK II: PRAVA AKCIONARSKOG DRUŠTVA
Član 19.
Svako preduzeće organizovano u skladu sa ovim zakonom će imati, pored ostalih prava zagarantovanih ovim zakonom i sljedeća prava:
Da tuže i budu tužena na bilo kom sudu;
Da prihvate i koriste pečat preduzeća i mjenjaju isti prema potrebi;
Da dobiju, kupuju, drže, koriste i prenose privatnu imovinu bilo koje vrste i čine i prihvataju garancije, lizing, zakup, hipoteku, zalogu i sve druge transakcije svih vrsta;
Da postavlja službenike i agente;
Da potpisuje sve vrste ugovora;
Da sačinjava pravilnike za menadžment koji nisu u suprotnosti sa pozitivnim zakonodavstvom Republike ili Statutom preduzeća, pravila i uredbe za sopstveno rukovođenje i imovinu, prenosi akcije, saziva i održava sastanke dioničara i direktora i da obavlja sve druge pravne stvari;
Da obavlja djelatnost uz korištenje svih prava u Republici i drugim zemljama;
Da prestane postojsti ili da bude ukinuto u skladu sa zakonom;
Da posuđuje novac i ugovara dugove koji su u vezi sa djelatnošću ili iz bilo kojeg zakonitog razloga; da izdaje bondove, garancije, potpisuje ugovore o kupoprodaji, priznanju duga i drugim obligacijama i dokazuje likvidnost (što može ali i ne mora biti u saglasnosti sa vrijednošću akcija preduzeća) koja dospijeva za naplatu u određeno vrijeme ili u određenim vremenskim intervalima ili u trenutku kada se desi događaj sa kojim je isplata povezana, bilo da je obezjeđena hipotekom, zakupom ili drugačije ili neobezbjeđena za pozajmljen novac ili je isplaćenaza kupljenu imovinu ili preuzetu,ili za bilo koju zakonitu stvar;
Da garantuje, stiče imovinu, kupuje, posjeduje, drži, prodaje, potpisuje ugovore, prenosi vlasništvo, stavlja pod hipoteku, daje u zakup ili na drugi način raspolaže ili raspodjeljuje akcijama kapitala ili bondova, obezbjeđenja ili drugih dokaza likvidnosti izdanih od strane drugog preduzeća, ili opštine, provincije, države ili javne ustanove.
Da čini sve što je potrebno za funkcionisanje preduzeća prema Statutu ili bilo kom amandmanu, donijetom radi zaštite ili dobrobiti preduzeća, i i globalu, da se stara o sprovođenju svih zakonitih aktivnosti bilo da su te aktivnosti slične po pravnoj prirodi aktivnostima navedenim u Statutu ili amandmanima.
ODJELJAK III: AKCIJE
Član 20.
Svako preduzeće je ovlašteno da izda jednu ili više klasa akcija kapitala, sa takvim obilježjima, karakteristikama, privilegijama, glasačkim pravima ili bez prava glasa ili drugim pravima, propisanima prema Statutu preduzeća, koje omogućavaju imaocu da ta prava ostvari u preduzeću. Prema Statutu može biti predviđeno da se takve akcije mogu pretvoriti u akcije neke druge klase ili vrste.
Član 21.
Akcije preduzeća mogu biti sa nominalnom vrijednošću ili bez nominalne vrijednosti. Takve akcije mogu biti plaćene u potpunom iznosu, zatim akcije sa određenom obligacijom, zatim plaćene u djelimičnom iznosu ili ne plaćene. Osim ukoliko drugačije nije predviđeno Statutom preduzeća, plaćene ili akcije sa utvrđenom obligacijom, koje imaju nominalnu vrijednost ili obezbjeđenje ili akcije koje se mogu pretvoriti u takve akcije, ne mogu biti izdane za isnos koji je, prema odluci direktora, manji u vrijednosti od iznosa takvih akcija ili akcija u koje se takve akcije ili obezbjedenja mogu pretvoriti. A, takođe, ni certifikati djelimično plaćenih akcija ne mogu dokazati da je uplaćena veća suma nego što je vrijednost akcija. Takva uplata može biti u novcu, radu, uslugama ili dobrima bilo koje vrste. U odsustvu prevare, odluka Odbora direktora o vrijednosti date u zamjenu bi trebala biti konačna.
Član 22.
Akcije mogu biti izdane i bez utvrđene vrijednosti, s tim da su Statutom preduzeća predviđene sledeće odredbe:
- Ukupnom broju akcija koje mogu biti izdane od strane preduzeća;
- Broj akcija, ako ih ima, sa utvrđenom vrijednošću, i vrijednost svake;
- Broj akcija bez utvrđene vrijednosti;
- Bilo koju od sledećih odredaba:
(a) Utvrđeni kapital mora biti jednak ukunoj vrijednosti svih akcija sa utvrđenom vrijednošcu, uvećanoj za odredenu sumu, s obzirom na svaku izdanu akciju bez utvrdene vrijednosti plus odredena suma koja može biti, po odluci direktora, pretvorena; ili
(b) Utvrđeni kapital mora biti najmanje jednak ukupnoj sumi akcija sa određenom vrijednošću, plus vrijednost primljena u zamjenu za akcije bez utvrđene vrijednosti, plus odredena suma koja može biti, prema odluci direktora, pretvorena kasnije; Takođe, može se uvrstiti u Statut, izjava da utvrdeni kapital nije manji od sume koja je prikazana.
Član 23.
Subjekt prava, obaveza, privilegija i prava glasanja ili bez prava glasanja ima određena prava koja su mu obezbjedena kao vlasniku određenih akcija. Svaka akcija sa utvrđenom ili bez utvrđene vrijednosti je ista kao i druge akcije iste klase.
Član 24.
Preduzeće može izdavati ili prodati akcije bez odredene vrijednosti u zamjenu za dobra propisana Statutom preduzeća, ili za takva dobra koja, po odluci odbora direktora, imaju jednaku vrijednost; ili za takva dobra čija vrijednost može biti određena od strane odbora direktora, s obzirom na ovlaštenja koja su predvidena Statutom preduzeća, i koja će biti odobrena od strane držaoca većine akcija u okvira akcija sa pravom odlučivanja.
Član 25.
Neke ili sve akcije, na koje je upućeno u članu 22, 23, 24, ovog zakona moraju biti plaćene i bez obaveze. Imaoci takvih akcija ne mogu biti odgovorni preduzeću ili njegovim povjeriocima.
Član 26.
Akcije preduzeća trebaju biti plaćene u vrijeme i na način na koji Odbor direktora odredi. U slučaju neplaćanja sume, Odbor direktora može ili pokrenuti postupak naplate od nesavjesnog dioničara da ga prinude na uplatu sume i na isplatu štete koju kompanija možda pretrpi zbog nepoštovanja ugovora ili otkazati ugovor prema dioničaru u docnji, s tim što u posljednjem slučaju imaju pravo da dobiju iznos koji bi inače dioničar imao pravo po osnovu akcija od preduzeća. U slučaju raskida ugovora dioničaru mora biti ostavljeno vrijeme od šezdeset dana. Akcije preduzeća koje su kupljene , u skladu sa ovim članom zakona, mogu ponovo biti ponuđene na otkup.
Član 27.
Svaki certifikat o akcijama mora sadržati sledeće isprave:
Upućivanje da je preduzeće registrovano u Registru;
Iznos kapitala;
Broj akcija u svojini akcionara ili držaoca;
Vrsta akcije, ako postoji više klasa od jedne i ukoliko su akcije klasifikovane, kratku izjavu o posebnim uslovima, titulama, osobinama, privilegijama, glasačkim pravima ili nekim umanjenim pravima ili osobinama koje jedna vrsta ima u odnosu na drugu;
Ukoliko su akcije koje predstavlja potpuno plaćene i bez obaveza u certifikatu se takva činjenica mora posebno naglasiti; ukoliko akcije nisu potpuno plaćene ili su pod određenim obavezama tada mora biti navedena suma i vrijeme u koje dospjeva za naplatu;
Ako su akcije, predstavljene certifikatom, izdane na ime vlasnika akcija, onda u certifikatu treba biti navedeno ime vlasnika.
Član 28.
Akcije mogu biti izdane na donosioca samo ako su plaćene ili bez obaveza.
Član 29.
Akcije, predstavljene certifikatom, izdane u ime vlasnika, biće zabiljezene u knjigama preduzeća na takav način i pod takvim uslovima kako je predviđeno Statutom preduzeća ili pravilnicima. Ali, nikakav transfer akcija ne može obavezati preduzeće osim ukoliko se ne nalazi u knjigama preduzeća. Ukoliko je akcionar u obavezi prema preduzeću, preduzeće može odbiti da odobri transfer akcija dok se dug ne podmiri. Ali, u svim slučajevima će i davaoc i primaoc biti solidarno odgovorni za isplatu dugovane sume prema preduzeću.
Član 30.
Akcije izdane na donosioca će biti u prometu nakon dostavljanja certifikata titulara.
Član 31.
Ako je predviđeno Statutom preduzeća, svaki držalac certifikata o akcijama izdanim na donosioca može zamjeniti takav certifikat za isti broj akcija, iste klase, izdanim na ime vlasnika i svaki držalac certifikata o akcijama izdanih na ime vlasnika može zamjeniti za certifikate o istom broju akcija, izdanih na donosioca.
Član 32.
Statutom preduzeća može biti predviđeno da, ukoliko akcionar želi da proda, prenese ili drugačije raspolaže akcijama, će preduzeće ili određeni akcionar ili akcionari imati pravo preče kupovine takvih akcija. Bilo koja druga ograničenja, u pogledu raspolaganja akcijama, takođe, mogu biti predviđena, ali svaka odredba koja ograničava vlasniku pravo da proda, prenese pravo na akcija ili raspolaže, neće biti pravosnažna.
Član 33.
Preduzeće može izdati nove certifikate na akcije prethodno izdane, koje su uništene, izgubljene ili ukradene. Odbor direktora može u takvom slučaju zatražiti od vlasnika uništenog, izgubljenog ili ukradenog certifikata da da garanciju protiv bilo kojih tvrdnji, protiv preduzeća ili štete, proistekle iz istih.
Član 34.
Statutom preduzeća može biti predviđeno da vlasnici akcija određene vrste ne mogu imati glasačka prava u preduzeću ili da vlasnici tačno određene vrste akcija imaju takva prava. Takva prava, utvrđena Statutom prduzeća, moraju biti kontrolisana na svim izborima i u svim procedurama, u kojima zakon predviđa glasanje ili pismeno odobrenje vlasnika svih akcija ili posebnog broja akcija preduzeća širom svijeta. Preduzeća obično imaju ograničenu odgovornost vlasnika i pružaju prednosti kao anonimnost, brzi početak poslovanja, porezne olakšice i lakše sklapanje međunarodnih ugovora.')" onmouseout="writetxt(0)">preduzeća. Statutom preduzeća, takođe, može biti predviđeno, da će za tačno određenu svrhu biti potrbna većina glasova vlasnika bilo koje klase akcija.
Član 35.
Jedan ili više akcionara, mogu pisanim sporazumom prenijeti akcije na jednog ili više predstavnika, iz razloga prenošenja na njih prava glasanja, u ime i za račun akcionara, na period vremena predviđen ugovorom. Ostali akcionari mogu prenijeti svoja prava na iste predstavnike i na taj način postati stranka u ugovoru. Certifikati takvih akcija će biti poništeni i novi certifikati predati predstavnicima, u kojima će biti navedeno da su oni ugovorni predstavnici i takav transfer mora biti naveden u knjigama preduzeća. Iz razloga poštovanja odredbi ovog člana, neophodno je da jedan primjerak ugovora bude predat preduzeću.
Član 36.
Svako preduzeće, organizovano u skladu sa ovim zakonom, mora imati kancelarije u Republici ili na sličnom mjestu ili mjestima, onako kako je predviđeno Statutom ili pravilnicima, zatim, registar akcija, koji sadrži (osim u slučaju kada su akcije izdane na donosioca) imena, po abecednom redu, svih lica koji su vlasnici akcija preduzeća, sa mjestom boravka, broj akcije koji pisjeduje svaki akcionar ponaosob, vrijeme kada su kupljene i sumu koja je plaćena ili da je akcija u potpunosti plaćena ili bez obaveza. U slučaju da su akcije izdane na donosioca, takav registar mora sadržati izjavu o broju takvih akcija, datumu njihovog izdavanja i da su takve akcije plaćene u punom iznosu i bez obaveza.
Član 37.
Dividende mogu biti isplaćene akcionarima iz zarada preduzeća ili viška imovine preko dugovanja i ukupne sume kapitala, ali ne drugačije. Preduzeće može odlučiti i platiti dividende preko osnovne sume za djelomično plaćene akcije.
Član 38.
Ukoliko direktori tako odluče, dividende mogu biti isplaćene u akcijama preduzeća; uz obezbjeđenje da su akcije, izdane u iste svrhe, autorizovane i odobrene, ukoliko takve akcije nisu bile izdavane, tako će biti prebačena, iz viška na kapital preduzeća, suma najmanje jednaka sumi za koju je akcija zakonito izdana.
Član 39.
Svaki akcionar će biti lično odgovoran povjeriocima preduzeća samo za sumu koja je jednaka sumi koja nije isplaćena za akcije; ali niti jedna radnja ne može biti pokrenuta protiv akcionara za bilo koji dug prema preduzeću, dok se ne donese sudska odluka i ukoliko izvršenje iste nije dalo zadovoljavajuće rezultate, u cjelini ili djelimično.
ODJELJAK IV: SASTANCI AKCIONARA
Član 40.
Kada god je potrebno odobrenje ili izglasavanje određene odluke od strane akcionara, odluka o sazivanju sastanka iz tog razloga mora biti donijeta u pismenoj formi i u ime predsjednika, njegovog zamjenika, sekretara ili zamjenika sekretara ili druge osobe ovlaštene Statutom ili pravilnikom. U takovoj odluci mora biti navedeno vrijeme i mjesto održavanja sastanka.
Član 41.
Svi sastanci akcionara se održavaju unutar države osim ukoliko Statutom ili pravilnicima nije drugačije predviđeno.
Član 42.
Takva odluka mora biti donijeta prije održavanja bilo kog sastanka akcionara i na način kako je predviđeno Statutom preduzeća ili pravilnicima; samo ukoliko nije drugačije predviđeno, predata učesnicima lično ili putem pošte svakom akcionaru posebno koji je ovlašten da glasa ne prije deset i kasnije od šezdeset dana uoči održavanja sastanka. Ukoliko je preduzeće izdalo akcije na donosioca, odluka o održavanju sastanka akcionara mora biti javno objavljena, u skladu sa odredbama Statuta preduzeća ili pravilnika.
Član 43.
Svaki akcionar može izbjeći dolazak na sastanak, ako podnese dokument potpisan od strane njega ili njegovog predstavnika, prije ili nakon održavanja sastanka.
Član 44.
Odluke donijete naa sastancima na kojima su svi akcionari bili prisutni, lično ili putem proksija, su validne za sve svrhe i odluke donijete na sastancima koji ispunjavaju kvorum, odobrene i od strane akcionara koji nisu bili prisutni, su validne, čak i ako u oba gore navedena slučaja takvo odobrenje nije dato, a predviđeno je ovim zakonom, Statutom preduzeća ili pravilnicima.
Član 45.
Osim ukoliko drugačije nije predviđeno Statutom preduzeća, svaki akcionar preduzeća će imati pravo jednog glasa za svaki udio u akcijama upisan na njegovo ime, prema knjigama preduzeća, u zavisnosti od vrste akcija i da li su sa nominalnom vrijednošću ili sa određenom vrijednošću. To znači da, ukoliko drugačije nije predviđeno Statutom preduzeća, direktori mogu odrediti period ne duži od četrdeset dana, prije održavanja sastanka akcionara, za koji ne može biti izvršena transakcija akcija, ili mogu utvrditi na dan koji ne može biti četrdest dana uoči održavanja sastanka, na koji se utvrđuje spisak akcionara (onih koji nisu držaoci akcija na donosioca) ovlaštenih da glasaju, u kom slučaju se samo akcionari koji su upisani na taj dan mogu pojaviti na sastanku i učestvovati u glasanju.
Član 46.
Kod akcija na donosioca, držalac takvih certifikata o posjedovanju akcija koji dokazuju takvu imovinu imaće pravo na jedan glas, na svakom sastanku akcionara, za svaki udio u akcijama koji daje drzaocu pravo odlučivanja uz posjedovanje certifikata ili uz posjedovanje nekog drugog dokaza o vlasništvu, propisan Statutom preduzeća ili pravilnicima.
Član 47.
Na svakom sastanku akcionara, svaki akcionar može biti predstavljen i glasati putem proksija (koji ne mora biti akcionar) postavljenog putem pismenog dokumenta, javnog ili privatnog, sa ili bez prava zamjene.
Član 48.
Statutom preduzeća može biti previđeno da na svim izborima za direktora tog preduzeća, svaki imalac akcije sa pravom odlučivanja, će dobiti onoliko glasova koji je jednak broju njegovih akcija, uvećanih za broj direktora koji se biraju, i da može svoje glasove dati jednom predloženom direktoru ili ih rasporediti među predloženim direktorima onako kako, po njegovom mišljenju najbolje odgovara.
ODJELJAK V: ODBOR DIREKTORA
Član 49.
Poslovanje svakog preduzeća je upravljano od strane Odbora direktora, sačinjenog od ne manje od tri direktora, od kojih su svi punoljetne osobe.
Član 50.
Prema odredbama ovog zakona i Statuta preduzeća, Odbor direktora svakog preduzeća ponaosob, ima potpunu kontrolu i punu moć upravljanja aktivnostima preduzeća.
Član 51.
Odbor direktora može koristiti sva prava i ovlaštenja data od strane preduzeća širom svijeta. Preduzeća obično imaju ograničenu odgovornost vlasnika i pružaju prednosti kao anonimnost, brzi početak poslovanja, porezne olakšice i lakše sklapanje međunarodnih ugovora.')" onmouseout="writetxt(0)">preduzeća, osim ona koja su zakonom, Statutom preduzeća ili pravilnicima povjerena ili rezervisana za akcionare.
Član 52.
Prema odredbama ovog zakona i Statuta preduzeća, broj direktora mora biti određen pravilnikom preduzeća.
Član 53.
Većina Odbora direktora preduzeća, na sastanku regularno sazvanom, moraju konstituisati kvorum za odlučivanje o određenoj transakciji preduzeća. Takođe, Statutom može biti predviđeno da određeni broj direktora, bilo manjina ili većina, zadovoljavaju uslov kvoruma za odlučivanje.
Član 54.
Radnje većine direktora, prisutnih na sastanku na kojem je ispunjen kvorum, biće validne kao radnje Odbora direktora.
Član 55.
Osim ukoliko je drugačije predviđeno, nijedan direktor ne mora biti i akcionar.
Član 56.
Direktori mogu donositi, mjenjati, dodavati ili ukidati pravilnike preduzeća, ukoliko nije drugačije predvideno Statutom preduzeća ili pravilnicima prihvaćenim od strane akcionara.
Član 57.
Direktori svakog preduzeća ponaosob moraju biti izabrani u vrijeme i mjesto i na takav način kako je predviđeno Statutom ili pravilnicima.
Član 58.
Pozicije u Odboru direktora moraju biti popunjene na način predviđen Statutom preduzeća ili pravilnicima.
Član 59.
Prema odredbama sadržanim u prethodna dva člana, slobodne pozicije, rezultirane iz potrebe za povećanjem broja ovlaštenih direktora ili drugačije, mogu biti popunjene izglasavanjem od strane većine od ukupnog broja direktora.
Član 60.
Ukoliko direktori nisu izabrani tačno određenog dana predviđenog za tu svrhu izbora direktora, direktori će zadržati svoje pozicije i nastaviti obavljati dužnosti sve dok njihovi nasljednici ne budu izabrani.
Član 61.
Ukoliko nije drugačije predviđeno Statutom preduzeća ili pravilnicima, Odbor direktora će odabrati dva ili više direktora koji će konstituisati komisiju ili komisije, koje će imati i koristiti ovlačtenja Odbora direktora, da upravljaju aktivnostima preduzeća, kako je bajbolje i u zavisnosti od ograničenja postavljenih Statutom preduzeća, pravilnicima ili odlukama kojima se obrazuju takva tijela.
Član 62.
Ukoliko Statut tako predviđa, na svakom sastanku Odbora direktora, svakog direktora može biti predstavljen i glasati putem proksija (koji ne mora ili ne moraju biti direktori), postavljen putem isprave, koja mora biti u pisanoj formi, javnoj ili privatnoj, sa ili bez prava zamjene.
Član 63.
Direktori mogu biti uklonjeni sa duznosti u bilo koje vrijeme glasovima većine akcionara sa pravom odlučivanja. Službenici, agenti i zaposleni mogu biti uklonjeni sa pozicije u bilo koje vrijeme odlukom prihvaćenom od strane većine direktora ili na takav način kakav je predviđen Statutom preduzeća ili pravilnicima.
Član 64.
Ukoliko je dividenda ili raspodjela vrijednosti utvrđena ili plaćena čime je smanjena vrijednost imovine preduzeća preostale nakon plaćanja dividende ili raspodjele, na manje od ukupnog iznosa dugova i obaveza preduzeća uključujući i akcije kapitala, ili ukoliko je smanjena vrijednost akcija kapitala osim u slučajevima kada je takvo smanjenje učinjeno u skladu sa ovim zakonom, ili ukoliko je sačinjen i jedan lažan izvještaj ili izjava, direktori preduzeća koji su prihvatili takvu izjavu, ili znali za smanjenje vrijednosti akcija kapitala ili za neku nepravilnost će biti zajedno i solidarno odgovorni povjeriocima preduzeća za svaki gubitak ili štetu nastalu zbog toga.
ODJELJAK VI: SLUŽBENICI
Član 65.
Svako preduzeće mora imati predsjednika, sekretara i blagajnika, koji će biti izabrani od strane Odbora direktora, a takođe može imati druge slične službenike, agente i predstavnike, onako kako to predviđa Odbor direktora, ili pravilnici ili Statut i koji će biti i izabrani na predviđen način.
Član 66.
Svako lice može držati dvije ili više pozicija, ako je tako predviđeno Statutom preduzeća ili pravilnicima.
Član 67.
Nijedan službenik ne mora biti direktor osim ukoliko je tako predviđeno Statutom preduzeća ili pravilnicima.
ODJELJAK VII: PRODAJA VRIJEDNOSTI I LICENCI
Član 68.
Svako preduzeće može, putem akcije preduzete na sastancima Odbora direktora, prodavati, iznajmljivati, mjenjati ili na drugi način raspolagati sa svom ili supstancijalnim dijelom imovine i vrijednosti, uključujući dobar imidž i licencu preduzeća, pod onakvim uslovima koje Odbor direktora odredi i pod uslovom da je takva odluka prihvaćena od strane većine akcionara vlasnika akcija sa pravom odlučivanja i da je izglasana na sastanku akcionara predviđenim za tu namjenu i na način predviđen u članovima 40. do 44. ovog zakona ili putem pismenog pristanka takvih akcionara.
Član 69.
Bez obzira na odredbu sadžanu u prethodnom članu, Statutom preduzeća može biti predviđeno da pristanak akcionara mora biti izjavljen u tačno određenoj formi i na poseban način iz razloga postojanja veće uvjerljivosti, na što je ukazano u prethodnom članu.
Član 70.
Osim ukoliko Statutom preduzeća nije predviđeno drugačije, glas ili prihvatanje od strane akcionara, neće biti potreban za prenos imovine ili vrijednosti na fondove, ili terete zaloge ili hipoteke, kojima bi se pokrili dugovi preduzeća.
ODJELJAK VIII: SPAJANJE DVA PREDUZEĆA
Član 71.
Prema odredbama svakog ponaosob Statuta preduzeća, bilo koja dva ili više preduzeća, organizovanih u skladu sa ovim zakonom, mogu se spojiti u jedno preduzeće. Direktori ili većina direktora, svakog posebno preduzeća, koje želi ići u proces spajanja, mogu pristupiti ugovoru potpisanim od strane preduzeća, određujući uslove spajanja, način ispunjenja ugovora i navodeći druge činjenice koje su neophodne da budu navedene u Statutu i u skladu sa ovim zakonom, način na koji će akcije svakog od konstitutivnih preduzeća biti pretvorene u akcije novog preduzeća, sa drugim sličnim detaljima koje je potrebno i neophodno navesti.
Član 72.
Ugovorom može biti predviđena raspodjela novca, čekova ili bondova u potpunosti ili parcijalno, zamjenjenih za akcije, uz obezbjeđenje da, nakon takve rapodjele dugovi novog preduzeća, uključujući i obaveze preduzeća iz kojih je nastalo i uključujući sumu kapitala koja će biti izdana prema uslovima ugovora o spajanju, neće prevazići vrijednost imovine.
Član 73.
Navedeni ugovor mora biti predložen akcionarima, svakog od konstitutivnih preduzeća, na sastanku posebno sazvanom, neovisno od svrhe za razmatranje istog, o čemu treba biti donijeta odlučka, na način kako je predviđeno članovima 40. do 43. ovog zakona. Na tom sastanku pomenuti ugovor će biti predložen na glasanje za prihvatanje ili odbacivanje.
Član 74.
Osim ukoliko Statutom preduzeća nije predviđeno drugačije, ako glasovi akcionara svakog preduzeća predstavljaju većinu akcija sa pravom odlučivanja, takav ugovor će biti prihvaćen, zatim se ta činjenica navodi u certifikatu ugovora od strane Sekretara ili zamjenika Sekretara svakog preduzeća; i ugovori tako prihvaćeni i dokumentovani biće potpisani od strane predsjednika ili podpredsjednika i sekretara ili zamjenika sekretara svakog preduzeća, na način i u skladu sa odredbom 2. ovog zakona, koja se odnosi na izvršenje Statuta preduzeća.
Član 75.
Ugovor o spajanju, tako izvršen, mora biti predat na registraciju u Ured Registra preduzeća širom svijeta. Preduzeća obično imaju ograničenu odgovornost vlasnika i pružaju prednosti kao anonimnost, brzi početak poslovanja, porezne olakšice i lakše sklapanje međunarodnih ugovora.')" onmouseout="writetxt(0)">preduzeća, kako je predviđeno Statutom preduzeća, i tako registrovan će biti ugovor i akt o konsolidacije pomenutih preduzeća.
Član 76.
Kada je takav ugovor o konsolidaciji potpisan i registrovan, kako je navedeno u prethodna dva člana, poseban subjektivitet svakog od posebnih konstitutivnih preduzeća prestaje da postoji i spojena preduzeća postaju jedno preduzeće, u skladu sa navedenim ugovorom, koje posjeduje svu imovinu, prava, privilegije, moći, ovlaštenja, licence i subjekt zabrana, obaveza i duznosti prethodnih preduzeća koje se prenose na novonastalo preduzeće, uz uslov da sva prava povjerilaca i svi tereti bilo kog od konstitutivnih preduzeća moraju biti obezbjeđenji od štete, samo što će takvi dugovi biti ograničenu na imovinu koja je zatečena u trenutku spajanja. Svi dugovi, odgovornosti i dužnosti konstitutivnog preduzeća će preći na konsolidovano preduzeće i mogu biti potraživani od istog, kao i da je prouzrokovano od tog preduzeća.
Član 77.
Statutom svakog preduzeća mogu biti predviđeni i određeni uslovi, prema odredbama ovog zakona, prema kojima takvo preduzeće može biti spojeno sa drugim.
Član 78.
Bilo koja radnja ili postupak, pokrenuta od strane ili prema ugašenom preduzeću ili nekom od istih, konsolidovano preduzeće će nastaviti kao jedna od strana u istom.
Član 79.
Odgovornost preduzeća ili akcionara, direktora ili službenika, ili prava i sredstva povjerilaca ili lica koja rade ili preduzimaju aktivnosti preduzeća, ne smiju biti smanjena spajanjem dva ili više preduzeća, prema ovim odredbama.
ODJELJAK IX: PRESTANAK POSTOJANJA PREDUZEĆA
Član 80.
Ukoliko Odbor direktora utvrdi da je bolje rješenje, za preduzeće organizovano prema ovom zakonu, njegovo gašenje, Odbor može, većinom glasova Odbora, odobriti odluku o prestanku postojanja preduzeća i u roku od deset narednih dana sazvati ili organizovati, na način predviđen članovima 40. do 43. ovog zakona, sastanak akcionara sa pravom odlučivanja da odobre takvu radnju ili odbace odluku donijetu od strane Odbora direktora.
Član 81.
Ako, na takvom sastanku vlasnika većine akcija sa pravom odlučivanja, akcionari prihvate odluku o prestanku postojanja preduzeća, kopija takve odluke zajedno sa listom imena i adresa direktora i službenika, potpisane od strane predsjednika ili zamjenika predsjednika i sekretara ili zamjenika sekretara i blagajnika ili zamjenika blagajnika, će biti sačinjena i dokumentovana u Uredu registra kako je predviđeno u članu 2.
Član 82.
Nakon dokumentovanja u Uredu registra, kopija odluke će biti objavljena u jednom primjerku novina, objavljivanih u mjestu sjedišta preduzeća u Republici, a ako takve novine ne postoje,onda u službenom glasu Republike (Official Gazette).
Član 83.
Kada god akcionari sa pravom odlučivanja daju pristanak u pismenoj formi za prestanak postojanja preduzeća, tada se ne mora održavati sastanak Odbora direktora sazvan za tu svrhu.
Član 84.
Dokument kojim je takvo prihvatanje učinjeno mora biti protokolisan i dokumentovan u Uredu registra i objavljen na način predviđen u članu 82. ovog zakona. Kada su sve formalnosti završene, takvo preduzeće će biti proglašeno nepostojećim.
Član 85.
Sva preduzeća, bilo da se gase iz razloga takve odluke ili drugačije, će, bez obzira na gore rečeno, nastaviti da postoje, u priodu od tri godine, iz razloga pokrenutih postupaka u kojima tuže ili su tužene strane ili da im se omogući da plate dugove i predaju ili prenesu imovinu i podjele akcije kapitala, ali ni u kom slučaju ne mogu nastaviti djelatnost radi koje je preduzeće osnovano.
Član 86.
Kada se bilo koje preduzeće ugasi svojom voljom ili na drugi način, direktori će djelovati kao osobe od povjerenja takvog preduzeća, sa svim pravima za završetak svih aktivnosti, sakupljanje zaostalih dugova, prodaju ili predaju dobara svih vrsta i podjelu novca i imovine između akcionara, nakon što se plate dugovi preduzeća, i imaće ovlaštenje, u ime preduzeća, da tuže za isplatu dugova i imovine prema preduzeću i da budu ovlašteni u sporu u kojem je preduzeće tužena strana.
Član 87.
U slučaju primjene prethodnog člana, direktori će biti solidarno odgovorni za dugove preduzeća, ali samo za iznos novca i imovine koji je bio pod njihovom kontrolom.
Član 88.
Direktori će imati pravo potraživanja novca ili imovine od preduzeća za razumnu naplatu troškova svojih usluga.
Član 89.
Direktori, djelujući kao osobe od povjerenja prema članovima 86, 87, i 88, će djelovati kao većinski glas.
ODJELJAK X: STRANA PREDUZEĆA
Član 90.
Strano preduzeće može imati kancelariju ili agenciju i obavljati djelatnost u Republici, uz uslov da priloži u Uredu registra sledeće dokumente:
1.Dokaz o registrovanju Statuta preduzeća; 2.Kopiju bilance knjigovodstva, zajedno sa ispravom o sumi kapitala uloženog ili koji treba biti uložen, u posao u Republici; 3.Certifikat kojem je navedeno da je preduzeće osnovano u skladu sa zakonima zemlje domicila, ovjeren od strane konzularnog predstavnika u pomenutoj zemlji, a ako ne postoji onda u prijeteljskoj zemlji Republike Paname.
Član 91.
Strano preduzeće, sa uredom u Republici Panami, ili koje obavlja djelatnost u Republici Panami, koje nije u skladu sa odredbama ovog zakona, ne može tužiti pred ijednim sudom u Republici, ali može biti tuženo. Svako takvo preduzeće će biti odgovorno do iznosa od pet hiljada balboa (dolara) koje mora platiti Sekretaru finansija i blagajniku.
Član 92.
Strano preduzeće koje obavlja djelatnost u Republici i koje je priložilo Statut preduzeća u Uredu registra, u skladu sa ovim zakonom, će morati priložiti u Ured Registra sve amandmane istiog Statuta i odluke o konsolidaciji ili gašenju preduzeća.
ODJELJAK XI: RAZLIČITE ODREDBE
Član 93.
Domaćim ili stranim preduzećem, osnovanim ili koja imaju agencije ili podružnice u Republici, u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, će biti upravljano na način kako odluče strane potpisnice Statuta preduzeća ili pravilnika preduzeća ili kako je predviđeno zakonima koji su važili u vrijeme organizovanja i osnivanja takvih preduzeća u Republici.
Član 94.
Domaće preduzeće osnovano prije trenutka stupanja ovog zakona na snagu, može biti rukovođeno prema odredbama ovog zakona; ova činjenica mora biti prihvaćena odlukom akcionara i registrovana u Uredu registra. Akcionari domaćeg preduzeća koje je ugašeno ali ne i likvidirano, mogu za potrebe likvidacije, upravljati u skladu sa odredbama ovog člana, uz uslov da je tako odlučeno brojem glasova akcionara, ne manjim nego koji je odreden pravilnicima, da bi se obezbjedilo da preduzeće prestane da postoji prije isteka roka predviđenog za takvo preduzeće.
Član 95.
Svi zakoni o preduzećima koji su bili na snazi se ovim zakonom ukidaju.
Član 96.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. aprila 1927.
Kontaktirajte nas
